Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način. U nekim hrvatskim krajevima već na Svetu Katarinu (25. studenoga) počinje priprema za Božić i traje točno mjesec dana.
Advent ili Došašće vrijeme je priprema za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova.
Kroz adventsko vrijeme naša se razmišljanja i osjećaji kreću i u prošlost, sa sjećanjem na prvi Kristov dolazak, i u budućnost, s nadom u njegov ponovni povratak. Svako jutro drže se mise zornice ili rorate, a vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti pa stoga Božić ima značenje obnove i novog htijenja u vjerničkom životu ka prosudbi vlastitog života i djelovanja u svjetlu kršćanskog morala.
Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika, i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod svetkovanja Božića. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, pretkazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16. st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Tek učestalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogorična drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Uz to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenucima. U kućama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Božić.
Jaslice, koje se stavljaju pod božićno drvce, izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja - i jasno označuju da se on rodio u štali.
Na Badnji dan se ranije pekla pečenica, to je ujedno u narodu i posni dan tako da se pečenica priprema za svečani objed na prvi dan Božića i traje tijekom blagdanskih dana. Danas se običaj pečenja pečenica na Žepačkom području uglavnom pomjerio na dan prije Badnjice.
(Izvor: VL/Hrvatska povijest)